Obavezna profesionalna zvanja za računovođe – primer Nemačke i iznenađujući rezultati analize

1. Uvod

Republika Srbija i Svetska banka su 2016. godine potpisale sporazum o finansiranju projekta „Tehnička pomoć Republici Srbiji u reformi korporativnog izveštavanja“. Ministarstvo finansija je u okviru dela projekta kao konsultanta angažovalo konzorcijum Univerzitet Singidunum i Informativno poslovni centar DOO (IPC), sa zadatkom da analizira postojeće zakonodavstvo iz oblasti računovodstva i revizije i predloži izmene u cilju usklađivanja regulatornog okvira za finansijsko izveštavanje sa direktivama EU.

Konsultant je u okviru svog zadatka uradio uporednu analizu oblasti računovodstva i revizije u zemljama Evropske unije. Nažalost ova analiza nije javno dostupna pa zainteresovana javnost nije u mogućnosti da sazna nešto više o ovoj temi.

U okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o računovodstvu, dr Zoran Petrović (profesor Univerziteta Singidunum i konsultant IPC) je objasnio da je uporedna analiza urađena za 10 zemalja EU i da samo 2 zemlje imaju zakonom obavezna profesionalna zvanja za računovođe a da su među ostalim zemljama koje nemaju zakonom definisana obavezna profesionalna zvanja za računovođe, između ostalih, i Velika Britanija, Francuska i Nemačka.

S obzirom da navedena analiza nije javno dostupna, Neobilten je odlučio da da svoj doprinos ovoj temi i analizira primer Nemačke.

Rezultat našeg istraživanja je iznenađujući, jer se ne slaže sa rezultatima analize konsultanta:

U Nemačkoj postoje zakonom definisana obavezna profesionalna zvanja za računovođe.

2. Obavezna profesionalna zvanja u Nemačkoj

Zakonom obavezna profesionalna zvanja važe za pravna i fizička lica koja se bave pružanjem računovodstvenih usluga.

Samo lice koja poseduje odgovarajuće profesionalno zvanje može pripremati finansijske izveštaje i obavljati određene druge poslove iz oblasti računovodstva i poreza.

Koje poslove iz oblasti računovodstva mogu obavljati pojedina lica regulisano je čl. 1, 3, 5. i 6. Zakona o poreskom savetovanju (Steuerberatungsgesetz – StBerG).

U nastavku dajemo pregled poslova iz oblasti računovodstva koje pojedina lica mogu obavljati:

Bilo koje lice

Poslovi:

  • Razvrstavanje dokumenata
  • Prikupljanje podataka iz dokumenata
  • Priprema za knjiženje

Računovođa (Buchhalter)

Nije zakonom propisano obavezno profesionalno zvanje i sertifikat.

Uslovi:

  • Srednje ekonomsko obrazovanje ili slično (npr. položen ispit za zvanje „Bilanzbuchhalter“ koji se polaže kod filijala Nemačke Privredne komore, ili završen ekonomski fakultet ili drugo)
  • Najmanje 3 godine iskustva na poslovima u računovodstvu (najmanje 16 časova nedeljno)

Poslovi:

  • Kontiranje i knjiženje poslovnih promena
  • Izdavanje uputstava za knjiženje
  • Obračun zarada
  • Priprema i predaja poreske prijave za zarade
  • Izvršavanje platnih transakcija i kontrola plaćanja
  • Vođenje otvorenih stavki računa

Poreski savetnik (Steuerberater)

Zakonom je propisano obavezno profesionalno zvanje i sertifikat.

Poslovi:

  • Uspostavljanje računovodstva, stvaranje operativnog kontnog plana
  • Priprema finansijskih izveštaja
  • Obračun dobiti
  • Obračun PDV i poreska prijava
  • Ostale poreske prijave

Tabelarni pregled

 

Za zaposlene računovođe u privrednim subjektima koji se bave drugim delatnostima (ne bave se pružanjem računovodstvenih usluga), prema našim saznanjima, ne postoje zakonom obavezna profesionalna zvanja.

3. Predlog za Ministarstvo finansija

Jedan od ozbiljnih argumenata u debati oko zakonske obaveznosti profesionalnih zvanja za računovođe, a povodom Nacrta zakona o računovodstvu, bio je taj da u većini zemalja i najvažnijim zemljama EU ne postoji zakonska obaveza posedovanja profesionalnih zvanja za računovođe.

Nakon naše analize na primeru Nemačke, svrsishodno je postaviti pitanje pouzdanosti analize konsultanta.

S obzirom na izuzetnu važnost ovog pitanja, predlažemo Ministarstvu finansija da se doradi postojeća analiza ili da se uradi nova, sa naglaskom na pitanje zakonske obaveznosti profesionalnih zvanja za računovođe u zemljama EU, a u cilju primene najboljih iskustava tih zemalja. Pored toga smatramo da analize koje se rade u vezi sa ovim pitanjem moraju biti javno dostupne.

Podelite: