Zbog različitosti metodologija i mnogih drugih faktora, vrlo je teško upoređivati podatke u vezi sa pandemijom COVID-19 između različitih zemalja.

Jedan od retkih pokazatelja koji se čini prilično pouzdanim, jer se ne bavi brojem zaraženih, brojem preminulih, brojem i vrstom testova itd, je pokazatelj koji se koristi u istraživačkom projektu Oksford univerziteta pod nazivom „Coronavirus Government Response Tracker“. Ukratko, prate se i upoređuju indikatori u vezi sa merama koje vlade (više od 160 država) donose kao odgovor na pandemiju. Detalje možete pogledati ovde:

https://www.bsg.ox.ac.uk/research/research-projects/coronavirus-government-response-tracker

Najvažniji pokazatelj ovog projekta, koji se dobija na osnovu devet različitih indikatora, je „Government Response Stringency Index“ ili „Indeks strogosti odgovora/mera vlade“ koji ima vrednost od 0 do 100 (u daljem tekstu ćemo ovaj pokazatelj zvati „Indeks“). Vrednost od 100 predstavlja najstrožiji odgovor, odnosno najstrožije moguće mere.*

* Napomena: Indeks ne pokazuje prikladnost ili efikasnost mera određene zemlje. Veći indeks ne znači da je odgovor države bolji, već prvenstveno ukazuje na strogost mera.

U nastavku prikazujemo interaktivni grafikon sa podacima istraživačkog projekta Oksford univerziteta: 

Analizirali smo Indeks u 38 zemalja Evrope u periodu od početka pandemije do danas.

Zaključci u vezi sa ublažavanjem mera u Srbiji u odnosu na druge evropske zemlje su sledeći:

1) Srbija je zemlja koja ima najveće smanjenje Indeksa od svih zemalja u Evropi, odnosno zemlja koja je izvršila najveće ublažavanje mera:

r.b. Zemlja najviši Indeks najniži Indeks Razlika
1 Srbija 100 24,07 75,93
2 Hrvatska 96,30 36,11 60,19
3 Slovenija 89,71 33,33 56,48
4 Estonija 77,78 22,22 55,56
5 Luksemburg 79,63 24,07 55,56
... ... ... ... ...
18 Slovačka** 87,04 49,07 37,97

 

2) Srbija je 16. maja imala najviši Indeks u Evropi (93,52), a 6. juna je imala drugi najniži Indeks u Evropi (24,07). To je smanjenje Indeksa od 69,45 za samo 21 dan.

To predstavlja ubedljivo najbrže smanjenje Indeksa od preko 40 poena (3,31 poen po danu), odnosno najbrže ublažavanje mera u Evropi.

3) U okviru projekta 1. juna je objavljeno posebno istraživanje koje je na osnovu prikupljenih podataka i preporuka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u vezi sa popuštanjem mera, prikazalo u kojoj meri su zemlje spremne za dalje popuštanje mera.

U tabeli koja prikazuje te podatke na početku tabele (slika 1) su zemlje koje su najspremnije a na kraju tabele (slika 2) zemlje koje su najmanje spremne na dalje popuštanje mera:

slika 1.

slika 2.

U toj tabeli Srbija je 161. od ukupno 172 zemlje, što znači da u skladu sa preporukama SZO nikako nije bila spremna na dalje popuštanje mera.

Srbija je ipak početkom juna izvršila dalje popuštanje mera. Srbija je 1. juna imala Indeks 43,52 a 6. juna je Indeks snižen na 24,07.

Izveštaj o ovom istraživanju može se pogledati i preuzeti ovde:

https://www.bsg.ox.ac.uk/sites/default/files/2020-06/Lockdown%20Rollback%20Checklist%20v4.pdf

4) Srbija je zemlja koja trenutno (podaci od 9. jula 2020. godine) u Evropi ima četvrti najniži Indeks (najslabije mere):

 

5) Srbija je jedina evropska zemlja koja je u jednom periodu pandemije imala vrednost Indeksa 100 (31 dan – od 21. marta do 20. aprila 2020. godine):

 

Detalji o metodologiji koja se koristi u ovom istraživačkom projektu Oksford univerziteta mogu se pogledati ovde:
https://github.com/OxCGRT/covid-policy-tracker/blob/master/documentation/codebook.md

https://github.com/OxCGRT/covid-policy-tracker/blob/master/documentation/index_methodology.m

____________________
** Slovačka je dodata u tabelama kao zemlja koja u Evropi ima najbolje rezultate u vezi sa pandemijom.

 

U Beogradu, 13. jula 2020. godine
Ranko Grba